Loše vijesti! Tramp ponovo podiže neke carine!

Od kada je preuzeo dužnost, američki predsjednik Trump često je koristio "tarifnu palicu" i kontinuirano je podizao carine na robu uvezenu iz drugih zemalja u SAD. Američki predsjednik Trump je 9. marta bacio još jednu bombu u intervjuu, rekavši da bi neke carine mogle biti ponovo podignute nakon 2. aprila. Hoće li ovo prilagođavanje uticati na stezaljke za creva, cevne spojnice, i vozila nove energije?

U prethodnom intervjuu, Trump je umanjio nedavne oštre fluktuacije na berzi uzrokovane prilagođavanjem tarifa, tvrdeći da "ne možemo obraćati previše pažnje na performanse tržišta dionica". Ovo zvuči malo nenormalno. Znate, Trump je oduvijek smatrao performanse berze važnim pokazateljem za mjerenje njegovih političkih dostignuća. Zapravo, iza ovoga možda stoji njegova vlastita "mala računica". Sigurno je da su fluktuacije na berzi "nuspojave" trgovinskog rata, a Trump ne želi da takve fluktuacije utiču na provođenje njegove politike. Možda se nada da će natjerati tržište i investitore da vjeruju tako što će umanjiti utjecaj tržišta dionica. Uostalom, on je uvijek tvrdio da je njegova tarifna politika za dugoročne interese Sjedinjenih Država, a ne za kratkoročne ekonomske pokazatelje. Poenta je da su fluktuacije na berzi samo jedan od mnogih problema koje je donio trgovinski rat. Možda ga više brine dugoročni uticaj trgovinskog rata na američku ekonomiju, kao što su porast inflacije i povećani korporativni troškovi. Ove probleme je teže riješiti od fluktuacija na berzi i imaju veći utjecaj na stabilnost američke ekonomije.

Kao što svi znamo, Trump od 2018. godine koristi "uvođenje carina na robu koja se u Sjedinjene Države izvozi iz drugih zemalja" kao moćno "ekonomsko oružje", pokušavajući da zaštiti domaću industriju i radna mjesta Sjedinjenih Država i potisne industrije drugih zemalja uvođenjem carina. Tramp je ranije jasno dao do znanja da radije ne bi uveo carine na kinesku robu. Vidi se da mu je ovo oružje veoma važno, i može se reći da je njegovo osnovno "ekonomsko oružje". Od početka godine američki predsjednik Trump je držao tarifni štap, a roba iz jedne zemlje za drugom slala se na "platformu za povećanje tarifa", a reakcija DINSEN-a je također prešla od stimulacije i očaja do više stimulacije i očaja. Tvrdio je da carine mogu donijeti trilione dolara prihoda Sjedinjenim Državama i vratiti proizvodne poslove u Sjedinjene Države. Međutim, da li je to zaista tako? Kratkoročno, carine su zaista koristile nekim industrijama u Sjedinjenim Državama. Na primjer, pod zaštitom carina, cijene industrije čelika i aluminija u Sjedinjenim Državama su porasle i profiti su porasli, ali je i ova "mjera zaštite lokalne industrije" donijela nuspojave. Zbog rasta cijena uvoznih sirovina značajno su porasli troškovi proizvodnih kompanija koje se oslanjaju na uvozne dijelove, što je rezultiralo opstrukcijama u proizvodnji, pa čak i otpuštanjem pojedinih kompanija. Istraživanje Odbora Federalnih rezervi Sjedinjenih Država pokazuje da je rast zaposlenosti uzrokovan carinama minimalan i da ne može nadoknaditi negativan utjecaj rasta cijena sirovina i blokiranog izvoza. Dugoročno gledano, Trumpova tarifna politika više liči na "ubijanje kokoške da bi dobili jaja". Iako su prihodi od carina porasli, globalno trgovinsko okruženje se pogoršalo, a američko izvozno tržište je također pogođeno. Trgovinski rat ne samo da nije uspio da vrati radna mjesta u proizvodnji, već je učinio američko tržište rada nestabilnijim. Stvar je u tome da dok Sjedinjene Države nameću carine na robu koja se u Sjedinjene Države izvozi iz drugih zemalja, druge zemlje također uvode carine na američki izvoz kao odmazdu ili protumjere, a američki izvoznici se neće osjećati dobro.

Trampova tarifna politika, poput leptira koji maše krilima, izazvala je lančanu reakciju u globalnoj ekonomiji. Za same Sjedinjene Države, tarifna politika je donijela ne samo ekonomske probleme, već i društvene kontradikcije. Američki potrošači povećali su svoje životne troškove zbog rasta cijena uvozne robe. Posebno su teže pogođene porodice sa niskim i srednjim prihodima. Osim toga, trgovinski rat je oštetio međunarodni imidž Sjedinjenih Država i doveo u pitanje njihov položaj u globalnom trgovinskom sistemu. Za globalnu ekonomiju, uticaj trgovinskog rata je još dalekosežniji. Okruženje međunarodne trgovine se pogoršalo, rast globalne trgovine je usporen, a ekonomije mnogih zemalja koje se oslanjaju na izvoz su pogođene. Rast BDP-a u zemljama poput Njemačke, Japana i Južne Koreje je usporen zbog trgovinskog rata. Osim toga, trgovinski rat je također pokrenuo fluktuacije na globalnim finansijskim tržištima, povećanu neizvjesnost na berzi i deviznom tržištu i frustrirao povjerenje investitora. Trumpova tarifna politika uvijek je bila "barometar" kinesko-američkih trgovinskih odnosa. Od izbijanja trgovinskog rata 2018. godine, trgovinski odnosi između Kine i Sjedinjenih Država bili su puni neizvjesnosti. Za Kinu je američka tarifna politika donijela ogromne izazove. Narudžbe kineskih izvoznih kompanija neizbježno će se smanjiti zbog visokih tarifnih troškova, a profit bi također mogao pasti, ali kineski izvoznici se i dalje mogu nositi s izazovima na mnoge druge načine, kao što su reeksportna trgovina, izgradnja fabrika u jugoistočnoj Aziji i širenje tržišta u razvoju. Iako su Sjedinjene Američke Države već opkolile i blokirale kinesku robu koja se izvozi u Sjedinjene Države koje su izgradile fabrike u zemljama tradicionalne trgovine, ove mjere i dalje imaju određeni učinak u kratkom roku. Nepotrebno je reći da će to uticati i na pomorski teretni promet. Ukoliko su Vam potrebne logističke usluge, kontaktirajte THE DEN

Za Sjedinjene Države, čini se da tarifna politika nije postigla očekivane rezultate. Iako su Sjedinjene Države pokušale smanjiti trgovinski deficit s Kinom putem carina, trgovinski rat je umjesto toga natjerao američke potrošače i kompanije da plaćaju višu cijenu. Osim toga, američka tarifna politika je također pokrenula kineske kontramjere, dodatno pogoršavajući napetost u trgovinskim odnosima između dvije zemlje. Čini se da je Trumpova tarifna politika za ekonomske interese Sjedinjenih Država, ali je zapravo izazvala lančanu reakciju u globalnoj ekonomiji. Pokušao je da zaštiti američku industriju i radna mjesta kroz carine, ali je to na kraju koštalo američku ekonomiju i društvo. Ovo također još jednom pokazuje da u današnjem globaliziranom svijetu nema pravih pobjednika u trgovinskom ratu. Kada jednom počne, obe strane su osuđene na poraz. Ovoga puta Trump je najavio da će nakon 2. aprila ponovo podići neke carine, a intenziviranje tarifne politike može donijeti još jedan val teških udaraca ionako opterećenoj globalnoj trgovini.